Hver eša hverjir myrtu Palme?

 Nś eru lišin 30 įr frį moršinu į Olof Palme, en hann var į margan hįtt tįkngervingur fyrir fólk žeirrar tegundar sem situr vķša ķ ęšstu valdastólum hér į landi, jafnt ķ menningarlķfinu sem ķ stjórnmįlum (žó ekki nśverandi valdhafa) sem lżkur helst aldrei sundur munni įn žess aš tala um „friš“, „lżšręši“ og „mannréttindi“, hluti sem žaš skilur ekki fremur en Palme. Žvķ finnst mér tilavališ aš endurbirta žetta nś. Margir fyrrverandi rįšherrar, alžingismenn og sjįlfur forseti Ķslands hafa sżnt ķ verki į fyrri įrum og allt fram į žennan dag raunverulega afstöšu sķna til lżšręšis og mannréttinda meš žįtttöku ķ sérstökum „vinįttufélögum“ viš blóši drifnar alręšisstjórnir (Kśbu, Sovét, Austur- Žżskaland Vķetnam o.s.frv.). Žetta fór žį fram alveg samhliša Amnesty- žįtttöku og annarri „mannréttindabarįttu“. Žaš er mikill misskilningur ef einhver heldur aš lżšręšis- og mannréttindahjal žessa fólks hafi byrjaš eftir fall Berlķnarmśrsins 1989.

Ég bjó ķ Svķžjóš į įrum Vķetnamstrķšsins, en um žaš skrifaši ég fyrir nokkrum įrum ķ Žjóšmįl greinina „Vķetnam, vendipunktur kalda strķšsins“.Hér fer į eftir kaflinn um Palme śr žeirri grein:

 „Ég sat į žessum įrum tvķvegis fundi um Vķetnam, žar sem Olof Palme var frummęlandi, og get vottaš, aš mašurinn var įgętlega greindur, vel aš sér og fljótur aš hugsa. Ég get lķka vottaš, aš stušningur hans viš upphafsmenn Vķetnamstrķšsins, innrįsarheri kommśnista ķ Indó- Kķna, var alger og óskilyrtur. Hann var hinn įgętasti fulltrśi fyrir žęr skošanir, sem hann deildi meš milljónum Vesturlandabśa og tugžśsundum Ķslendinga į žessum įrum. En hver myrti Palme? Sušur- Afrķkumenn hafa veriš nefndir, enda var Palme oršlagšur fyrir barįttu sķna gegn kynžįttamisrétti. En fleiri koma til greina. Žegar innrįsarherir kommśnista “žjóšfrelsušu” loks löndin ķ Indó- Kķna meš vopnavaldi viš gķfurlegan fögnuš “lżšręšis”- postula, “frišarsinna” og “mannréttindafrömuša” hvarvetna, hófu Hanoi- menn skipulegar žjóšflokka- og kynžįttaofsóknir, sem vinir žeirra, vinstri menn, tala aldrei um. Kannski var moršingi Palmes mašur af fjallažjóšflokki eša af kinverskum uppruna, eša žį barn svarts bandarķsks hermanns, en įtrśnašargoš Palmes, žessa heimskunna “mannréttindafrömušar”, herstjórarnir ķ Hanoi, ofsóttu allt žetta fólk meš yfirvegušum, miskunnarlausum hętti. Fullkomiš kaldlyndi Palmes gagnvart bįtafólkinu og fyrirlitning į žvķ var alkunnug, og moršingi hans gęti vel hafa komiš śr žeirra röšum. 

Og hvaš meš fórnalömb Castros? Fręg var heimsókn Palmes til Kśbu ķ kölfar sigurs “žjóšfrelsisaflanna” ķ Indó- Kķna 1975 žar sem žessi kunni “mannréttindafrömušur” hélt hverja lofręšuna af annarri um gestgjafa sinn, en um žaš leyti voru pólitķskir fangar į Kśbu eitthvaš um 40.000. Menn sįtu žar ķ fangabśšum ķ allt aš 20 įr fyrir samkynhneigš, aš slįtra kś eša bišja um hęrra kaup, en į Kśbu, eins og ķ öšrum “verkamannalżšveldum” er verkalżšsbarįtta refsiverš. Moršingi Palmes gęti lķka hafa veriš śr žeirra röšum.

Palme notaši tękifęriš į Kśbu til aš fagna alveg sérstaklega Pol Pot og Raušum Kmerum, sem žį voru nżkomnir til valda, en einmitt žį rann blóšiš ķ sem allra strķšustu straumum. Moršingi Palmes gęti veriš einn žeirra sem komust undan žjóšarmoršingjunum.

Žegar žessi heimskunni “frišarsinni” var į Kśbu hafši Castro einhvern stęrsta her ķ heimi, žótt ekki sé mišaš viš fólksfjölda, um hįlfa milljón manna undir vopnum, og hélt her sķnum śti til styrjalda og manndrįpa ķ 15 löndum vķša um heim, ekki sķst ķ Afrķku, žar sem menn hans lögšu um 8 milljónir jaršsprengna. Moršingi Palmes gęti veriš śr röšum ęttingja žeirra sem hermenn eša jaršsprengjur Castros hafa drepiš eša limlest. Möguleikarnir eru óteljandi og sömuleišis eru fórnarlömb kśgunar, žjóšarmorša og hernašar vina og įtrśnašargoša Palmes, žessa “lżšręšis”- postula, “mannréttindafrömušar” og “frišarsinna” óteljandi.

Örlög Palmes voru aš sönnu hörmuleg og engum óskandi. Hann hefur į sķšari įrum oršiš pķslarvottur, įtrśnašargoš og tįkngervingur mikils hluta vinstri manna, fólks žeirrar geršar sem hérlendis stżrir mensévķka- armi Alžżšubandalagsins, svonefndri “Samfylkingu”. Žetta er fólkiš sem sagšist ekki vera kommśnistar, en gekk erinda alręšisaflanna ķ kalda strķšinu undir formerkjum ”lżšręšis”, “frišar” og “mannréttinda”. Ég kann aš mörgu leyti betur viš bolsévķka- arminn, sem nś nefnir sig “Vinstri gręna”. Žeir ganga hreinna til verks“.


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband