Nei- žżšir- jį lögmįliš gildir enn.


                     
Žessi greinaflokkur birtist upphaflega ķ Mogganum 1996 aš mig minnir en er ķ öllum ašalatrišum alveg jafn tķmabęr nś og hann var žį og hrópin um "lżšręši" og "mannréttindi" frį ķslenskum lišsmönnum kśgaranna og böšlanna eru nś enn hęrri, meira ęrandi og óžolandi en žau voru žegar žetta var skrifaš. 
Žeir sem įšur studdu Albanķu og Austur- Žżskaland styšja nś Hamas, Hizbollah, 
Talķbana og al -Qaida. Žeir munu alltaf styšja ytri óvini Vesturlanda, hverju nafni sem žeir nefnast, žvķ žeir eru sjįlfir innri óvinir žeirra. Žetta er ķ rauninni ritgerš ķ fjórum köflum, sem birtust fjóra daga ķ röš ķ Morgunblašinu sumariš 1996, og hśn er aš minnsta kosti jafn tķmabęr nś og žį var. Vinstri menn eru nefnilega enn ósvķfnari ķ "lżšręšis"- og "mannréttinda"- bröltinu nśna en žeir hafa nokkurn tķma įšur veriš. V.E.




                       FISKURINN HEFUR FÖGUR HLJÓŠ
...

Nś er hśn Rśssa-Grżla dauš.
Hśn gafst upp į rólunum  – į jólunum - žegar Sovétrķkin voru endanlega leyst upp fyrir fimm įrum.
Frį fęšingu 1917 hafši Rśssa- Grżla dreift ógn og skelfingu, falsi, flęrš og lygum um gjörvalla heimsbyggšina. Hundruš milljóna manna uršu bergnumdar, einkum mešan Grżla var ung og falleg. Tugžśsundir Ķslendinga śr öllum stéttum, ekki sķst mennta- og listamenn leitušu ķ helli Grżlu, lentu ķ tröllahöndum og ęršust. Rśssa-Grżla setti mark sitt į sögu aldarinnar meira en nokkuš annaš, og setur enn.
En žótt hśn Grżla gamla sé dauš ganga ašrir fjölskyldumešlimir ennžį ljósum logum vķšsvegar i žjóšlķfinu. Meinlausastir eru oršnir gömlu Leppalśšarnir, sem ungir vķgšust Grżlu og studdu hana fram ķ raušan daušann. Žeir hafa nś misst lķfsförunaut sinn.
Verri eru afkvęmin, sem enn eru į besta aldri, Leppir og Skreppir ķ stjórnmįlum og fjölmišlum, og Leišindaskjóšur ķ menningarlķfinu.
Grżlubörnin žrķfast vel, og žau eru góš börn. Alveg żkt góš, eins og unglingarnir segja. Žau tala um lżšręšiš. Og žau tala um frišinn. Og žau tala um mannréttindin. Žau tala eins og žau hafi fundiš žetta allt saman upp.
Žau telja sig vera stikkfrķ eftir lok kalda strķšsins og lįta eins og Grżla hafi aldrei veriš til. Hver sem nefnir hana į nafn er sekur um "śreltar skošanir", "kaldastrķšsįróšur", "fortķšarhyggju" eša eitthvaš ennžį verra.
Žaš er ekkert nżmęli, aš reynt sé aš žurrka śt söguna meš žessum hętti, žvķ žegar žrišja rķki Hitlers hrundi voru lišsmenn žess, erlendir sem innlendir, hvergi finnanlegir. Allir höfšu veriš į móti nasistum.
Ķslenskir jįbręšur Gślagsins beita nś svipušum brögšum, en žó er aš einu leyti reginmunur į, nefnilega žessi:
Fyrrum stušningsmenn Hitlers hafa aldrei veriš oršašir viš "lżšręšis"- eša "frišarbarįttu". Enn sķšur hafa nasistar tališ sig sérstaklega śtvalda til aš hafa forystu um "mannréttindabarįttu".
Hvaš sem annars mį segja um nasista mega žeir eiga žaš, aš žeir kunna aš skammast sķn.

Žegar ég var lķtill, į sjötta įratugnum, dvaldi um skeiš kornung flóttastślka frį uppreisninni ķ Ungverjalandi į heimili foreldra minna. Um žaš leyti varš mér ljóst, aš ķ landinu bjó sérstakur žjóšflokkur manna, sem kvįšust mįlsvarar "lķtilmagnans", en studdu jafnframt ofsękjendur stślkunnar og vildu koma hér į žvķ kerfi sem rķkti ķ Ungverjalandi. Ķ slagtogi meš žeim voru ašrir, sem ekki vildu koma į slķku kerfi, nema žį aš hluta, en meš žögn, hįlfvelgju eša jįmennsku voru ķ reynd einnig lišsmenn alręšisins. Žetta voru "ašrir vinstri menn".
Mannréttindabarįtta var žį öšru vķsi og miklu hęttulegri en sķšar varš, žvķ hśn fólst ekki, eins og nś, ķ žvķ aš vandlętast yfir įstandinu ķ fjarlęgum löndum hjį rķkisstjórnum sem enga stušningsmenn įttu į Ķslandi. Hér var viš aš eiga virka, ķslenska alręšissinna, sem įttu mikil ķtök menningarlķfinu og réšu afar miklu į fréttastofu einu śtvarpsstöšvar landsins. Žeir héldu hlķfiskildi yfir haršstjórunum, afsökušu og réttlęttu illvirki žeirra eša žögšu um žau. Mannréttindabarįttan fór žannig fram į innanlandsvettvangi, žvķ viš ķslenska lišsmenn kśgunar var aš eiga. Hver sį sem reyndi aš segja sannleikann um žaš sem fram fór austan tjalds mįtti eiga von į öllu illu, ekki ašeins frį kommśnistum, heldur vinstri mönnum sem heild. Aušveldast var žį, og er enn, aš žekkja "ašra vinstri menn" į žvķ aš žótt žeir segšust ekki styšja kommśnista, stimplušu žeir alla, sem ķ einhverri alvöru gagnrżndu įstandiš austan tjalds sem "hęgri öfgamenn", "fasista", eša jafnvel "nasista".
Žannig varš mér fyrst ljóst hvar skilin lįgu milli "hęgri" og vinstri. Skilin lįgu einfaldlega um afstöšuna til žess žjóšskipulags, sem löngu sķšar var fariš aš kenna viš Gślagiš. Žeir sem studdu alręšisherrana eša réttlęttu žį voru vinstri menn, alveg afdrįttarlausir andstęšingar, hverju nafni sem žeir annars nefndust og hverjar sem skošanir žeirra aš öšru leyti voru, nefndust "hęgri menn". Žannig eru til dęmis žeir Hitler og Hayek taldir "hęgri menn", einfaldlega vegna žess aš žeir voru bįšir svarnir andstęšingar Gślagsins. Ég skrifa "hęgri" meš gęsalöppum, en vinstri ekki, žvķ andstęšingar einhvers mįlefnis eiga alltaf miklu minna sameiginlegt en lišsmenn žess.
Žessi skilgreining hefur reynst mér vel.
Reglan gildir ennžį, žótt sjįlft höfušbóliš sé falliš. Enn standa eftir nokkrar hjįleigur, ašallega Kķna, Vķetnam, Noršur-Kórea og Kśba. Af afstöšunni til žeirra mį enn rįša hvort menn teljast til hęgri eša vinstri. Vinstri mann mį enn žekkja į žvķ t.d., aš hann ber įvallt ķ bętiflįka fyrir Castro.

           Nei-žżšir-jį-lögmįliš
Annaš atriši vakti einnig fljótlega athygli mķna ķ ęsku og gerir enn, nefnilega žetta: Žeir vinstri menn sem voru afdrįttarlausastir lišsmenn stjórnarfarsins ķ Austurvegi og studdu af alefli hernaš kommśnista ("žjóšfrelsisbarįttu") vķšs vegar ķ heiminum, tölušu mest og hęst allra um "frišinn", "mannśšina", "tjįningarfrelsiš" og - ekki sķst - "lżšręšiš" og "mannréttindin".
Žeir tölušu reyndar um fįtt annaš og gera enn. Žeir höfšu beinlķnis tekiš śt patent į žvķ góša ķ heiminum.
En hvers vegna?
Af hverju endurtaka einmitt žeir žessi orš svona oft?
Eftir mikil heilabrot tel ég mig hafa uppgötvaš tilekiš lögmįl til skżringar į žessu og żmsu fleira ķ hįttlagi vinstri manna. Um nafngift finnst mér rétt aš leita innblįsturs til Stķgamóta og kalla žetta žvķ einfaldlega "Nei-žżšir-jį-lögmįliš". Žaš hljóšar svo: Menn fordęma žaš įvallt haršast ķ orši sem žeir styšja afdrįttarlausast į borši .
Til žess aš vķsindalögmįl teljist marktękt veršur žaš aš hafa spįsagnargildi, en svo vill til, aš afar aušvelt er aš ganga śr skugga um gildi nei-žżšir-jį-lögmįlsins. Žannig hafa Alžingistķšindi veriš tölvusett ķ mörg įr og žvķ vandalaust aš orštaka žau meš tilliti til "mannréttindabarįttunnar", t.d. meš žvķ aš kanna notkun į oršunum "lżšręši" og "mannréttindi".
Ég spįi žvķ, samkvęmt fyrrnefndu lögmįli, aš verši žetta gert komi ķ ljós, aš žaš séu žingmenn Alžżšubandalagsins, sem oftast allra hafa śr ręšustól bżsnast śt af skorti į "lżšręši" og "mannréttindum" heima og erlendis undanfarin tuttugu įr eša svo. Sumir žeirra opna varla munninn, įn žess aš endurtaka žessi orš nokkrum sinnum, eins og žeim sé ekki sjįlfrįtt.
Metiš munu vafalaust eiga žeir žingmenn, sem dvalist hafa langdvölum austan tjalds undir handarjašri herranna, hafa veriš tķšir gestir žar į tķmabilinu og mest og best hafa starfaš ķ sérstökum "vinįttufélögum" viš alręšisrķki fyrir fall Berlķnarmśrsins 1989 og sķšar (samtķmis virkri og hįvęrri žįtttöku ķ "mannréttindabarįttunni").
Samkvęmt nei-žżšir-jį-lögmįlinu mį m.ö.o. reikna meš žvķ aš stušningsmanna kśgunar sé aš leita mešal žeirra sem haršast berjast fyrir mannréttindum, lišsmenn frišar séu žeir sem hvetja til ófrišar o.s. frv.
Viš nįnari athugun kemur ķ ljós, eins og ég mun sżna fram į, aš žetta er einmitt lóšiš.



                       ...FINNST HANN OFT Į HEIŠUM

AFAR margt er skylt meš kommśnistum og nasistum og freistandi aš spyrša žį saman. Bįšir eru alręšissinnar, en žeir sķšarnefndu hins vegar ekki nógu miklir hręsnarar til aš geta talist vinstri menn.
Bįšir įttu erlenda lišsmenn, grimmdin og kśgunin var svipuš, sömuleišis sjįlft stjórnskipulagiš, įróšurstęknin og margt fleira, en of langt mįl er aš rekja žaš hér. Nasistar sögšu sig hins vegar, öfugt viš kommśnista, opinberlega śr lögum viš sišferši og sišmenningu og virtu ekkert bošorš nema žaš fyrsta, sem žeir sneru upp į sjįlfa sig į sama hįtt og kommśnistar höfšu įšur gert. Žaš bošorš sżnist mér vera ein meginstoš stórasannleika af öllu tagi, žar meš talinni alręšishyggju, en einnig einn helsti grundvöllur ofstękis, umburšarleysis og trśarbragšastyrjalda.
Hinum bošoršunum nķu, sem eru sammannleg undirstaša sišmenningar hvarvetna, óhįš kristinni trś, vörpušu nasistar fyrir róša. Alveg ólķkt vinstri mönnum fóru žeir hvergi ķ launkofa meš fyrirlitningu sķna į lżšręši, mannśš og manngęsku og frömdu ekki, eins og kommśnistar, illvirki sķn undir formerkjum hins góša.

                                  Fanturinn og frelsishetjan
Įgętt dęmi um afstöšu heimsins til svonefndra "hęgri manna" og vinstri manna mį finna ķ ferli tveggja haršstjóra, žeirra Pinochets, fyrrum Chileforseta og Castros Kśbuleištoga:
Pinochet hélt góšan friš viš ašrar žjóšir, en engir frišarsinnar sóttu žó į hans fund.
Castro hefur hins vegar stofnaš til eša haldiš gangandi styrjöldum allt frį Sušur-Amerķku til Sušur- Jemens, en herjaši žó allra lengst og mest ķ Afrķku. Žvķ hafa kunnir frišarsinnar og mannvinir mjög sótt į hans fund (Garcķa Mįrquez, Olof Palme o.fl.), enda er enn vandfundinn sį vinstrisinnaši "mannréttindafrömušur" og frišarsinni, sem ekki hefur eitthvaš hlżlegt aš segja um Castro.
Žegar stór hluti verkfęrra manna į Kśbu var annaš hvort flśinn, fangelsašur eša farinn til Afrķku til aš drepa svarta menn fyrir Rśssa, flykktust įhugamenn um "friš", "lżšręši", "tjįningarfrelsi" og "mannréttindi" hvašanęva aš śr heiminum til Kśbu til aš fylla ķ sköršin į sykurekrum Castros, ž. į m. fjöldi Ķslendinga.
Enginn "hęgri mašur" hafši hins vegar slķka ašdįun į stjórnarfari ķ Chile aš hann fęri til Pinochets aš vinna ķ koparnįmum, og engin "vinįttufélög" voru stofnuš viš hann.
Pinochet tók viš landi sķnu ķ fįtękt og upplausn, en skilaši af sér blómlegu bśi.
Kśba var, įsamt Argentķnu rķkasta land rómönsku Amerķku og efnahagur ķ örum vexti žegar Castro tók viš völdum . Landiš er nś rjśkandi rśst og er įsamt Haiti langfįtękasta landiš ķ įlfunni, žrįtt fyrir gķfurlegan fjįraustur Rśssa, og žótt flestöll lönd önnur en Bandarķkin geti verslaš viš Castro.

Vinstri menn settu af staš einhverja umfangsmestu "mannréttindaherferš" sögunnar gegn Pinochet.

Um Kśbu rķkin žögn, aš heita mį.

Pinochet stofnaši til kosninga, skilaši sjįlfviljugur af sér völdum og breytti óumbešinn landinu ķ lżšręšisrķki.

Į Castro er ekkert fararsniš, og engar kröfur eru uppi um slķkt frį vinstri- "mannréttindafrömušum". Samt eru flóttamennirnir og fangarnir fleiri, įžjįnin og fįtęktin margfalt verri en nokkurn tķmann ķ Chile.
Į žvķ er enginn vafi aš Castro hefur veriš žjóš sinni miklu óžarfari en Pinochet var sinni žjóš, žótt sį sķšarnefndi hafi beitt andstęšinga sķna įlķka mikilli haršżšgi og Kśbuleištoginn. Flestir, en žó ekki allir žessir andstęšingar voru reyndar kommśnistar, sem hugšust koma į svipušu stjórnarfari og rķkir į Kśbu og hefšu žvķ sjįlfir beitt sömu ašferšum į valdastóli.
Fyrir ašfarir sķnar uppskar Pinochet meš réttu fordęmingu heimsins, en žvķ er ekki aš heilsa um Castro. Žvert į móti er hann ennžį beinlķnis hetja, jafnvel "frelsishetja" ķ augum žeirra frišelskandi vinstrisinnušu mannvina sem gera sér hetjur śr herskįum, fjarlęgum haršstjórum. Enginn gerir frelsishetju śr Pinochet, žótt hann hafi, ólķkt Castro, komiš į lżšręši. Umfjöllun um Castro er enn sem fyrr meš allt öšrum og vinsamlegri hętti en nokkur dęmi eru til um Pinochet sem kunni ekki sem "hęgri mašur" lagiš į žvķ aš fremja illvirki undir yfirskini hins góša.

                                    "Eigir žś vin..."
Ég hef į lišnum įrum stöku sinnum skrifaš um vinstrimennskuna hér ķ blašiš og žį aldrei lįtiš hjį lķša aš nefna "vinįttufélögin" sérstaklega, bęši vegna žess hvaš mér finnast žau vera merkileg og eins vegna žess hvaš fįir ašrir hafa vakiš į žeim athygli. Žau eru allrar athygli verš. Žar stofnušu ķslenskir menn, af įst og ašdįun einni saman til sérstakrar vinįttu viš stjórnirnar ķ löndum į borš viš Sovétrķkin (MĶR), Albanķu, Noršur- Kóreu, Vķetnam, Kķna, Kśbu, Austur-Žżskalandi og raunar flestöllum öšrum alręšisrķkjum.
Žessi samtök bera allra gleggstan vott um raunverulegan hug vinstrafólks til alręšisins, kśgaranna og böšlanna, žótt raunar sé af nógu öšru aš taka.
Žaš voru ekki ašeins Alžżšubandalagsmenn sem tóku žįtt ķ "vinįttufélögunum", heldur einnig fólk śr žeim stjórnmįlaflokkum, sem gįtu yfirleitt hugsaš sér samstarf og jafnvel vinįttu viš erlendar alręšisstjórnir (sbr. vinstri-Gślag-regluna sem ég nefndi ķ fyrstu grein). Žannig mį t.d. nefna žįtttöku framsóknarmanna ķ "vinįttufélaginu" viš Bślgarķu.
Į verksviši "vinįttufélaganna" var m.a. aš fį hingaš listamenn, fengju žeir yfirleitt brottfararleyfi (fjölskyldumešlimir voru hafšir ķ gķslingu į mešan). Var ķtarlega sagt frį öllu ķ alręšisrķkinu og jafnframt lįtiš ķ žaš skķna, aš hér vęri um samskipti "alžżšu" landanna aš ręša, enda höfušmarkmiš hinna erlendu stjórna aš réttlęta sig gagnvart eigin žegnum meš žvķ aš vķsa til žess vķštęka stušnings og samśšar, sem žęr nutu mešal vinstri manna vestan tjalds. Starf "vinįttufélaganna" var žannig ętlaš til stušnings alręšisstjórnunum og til aš villa um fyrir žegnum žeirra.
Tóku fjölmargir stjórnmįla-, mennta- og listamenn žįtt ķ žessu brölti, ž.e. vęru žeir ekki önnum kafnir viš aš fordęma "kśgun", "ritskošun", eša önnur "mannréttindabrot", sem žeir sįu žį - og sjį enn - ķ hverju horni hér į Vesturlöndum. Margir vinstri menn, ašallega lišsmenn Alžżšubandalagsins, hafa einnig notiš góšs af starfsemi "vinįttufélaganna" į annan hįtt, t.d. ķ tengslum viš feršalög til alręšisrķkja, žvķ žangaš var žeim tķšförult mešan fęrt var (sbr.: "Eigir žś vin / faršu aš finna hann oft").
Ég vil aftur undirstrika, aš aldrei hefur žetta varpaš skugga į "lżšręšis- og "mannréttindabarįttu" žessa góša fólks, sem fram fór samtķmis.


                        ... ĘRNAR RENNA EINA SLÓŠ
ŽAŠ liggur ķ sjįlfu ešli allra mannréttindasamtaka, eins og t.d. Amnesty, aš žau hljóti aš draga aš sér hręsnara, enda gera žau žaš. Vafalaust er erfitt aš halda žeim frį.
Žessi samtök voru žau fyrstu sem ķ alvöru tóku aš gagnrżna įstand mannréttindamįla ķ kommśnistarķkjunum og voru žvķ sjįlfkrafa stimpluš "hęgri sinnuš" af vinstra fólki ķ upphafi. En žaš er eitt höfušeinkenni allra hręsnara, hvaš žeir eru hugfangnir af fallegum oršum og sjįlft oršiš "mannréttindabarįtta" var einfaldlega ómótstęšilegt, enda gafst óvķša betra tękifęri til aš setja sjįlfan sig į hįan hest, fordęma og vandlętast. Žvķ leiš ekki į löngu, įšur en mjög fór aš bera į vinstra fólki innan žessara samtaka. Nįši žaš öllum völdum hóf žį m.a. herferš fyrir mįlstaš dęmdra moršingja ķ bandarķskum fangelsum.
 Žó er enginn vafi er į aš samtökin hafa unniš gott starf, einkum fyrstu įrin. Einhverjir žeirra, sem enn starfa innan žessara samtaka hafa hugsanlega aldrei lagt fjarlęgum haršstjórnum liš.
Nei-žżšir-jį-lömįliš segir aš menn fordęmi žaš įvallt haršast ķ orši sem žeir styšja afdrįttarlausast į borši. Žaš er įgęt stašfesting žessu lögmįli aš hver sį sem žvķ nennir getur grafiš upp skjalfestar heimildir um vinstra fólk sem starfaš hefur meš Amnesty en hefur einnig starfaš ķ sérstökum "vinįttufélögum" viš żmsar grimmśšlegustu haršstjórnir aldarinnar samtķmis starfi meš Amnesty, svo merkilegt - og vemmilegt - sem žaš nś er.

                                             Lżšręšiš
"Lżšręši" er eins og "mannréttindi" eitt af žessum fallegu oršum sem vinstri menn endurtaka ótt og tķtt įn žess aš botna upp né nišur ķ žvķ hvaš ķ oršinu felst. Ķ meginatrišum felur žaš ķ sér aš meirihluti kjósenda eigi aš rįša.
"Fįi žjóširnar aš kjósa milli haršstjórnar og stjórnleysis, velja žęr alltaf haršstjórann," sagši Aristóteles fyrir margt löngu. Ķ mörgum löndum er "lżšręši" einungis annaš orš fyrir ašgeršarleysi, spillingu og upplausn og žaš er alls ekki sjįlfgefiš aš almenningur kjósi lżšręši, fįi hann aš velja. Ķ Weimar-lżšveldinu höfšu andstęšingar lżšręšis, kommśnistar og nasistar, t.d. meirihluta atkvęša samanlagt.
Ķ Alsķr reyndi herforingjastjórn aš halda lżšręšislegar kosningar, en žį kom ķ ljós aš yfirgnęfandi meirihluti žegnanna hugšist kjósa andstęšinga lżšręšis sem einnig vilja afnema flest žaš sem viš nefnum grundvallarmannréttindi aš fyrirmynd Khomeinis. Kosningarnar voru stöšvašar og eru "mannréttindafrömušir" sķšan meš böggum hildar śt af öllu saman. Hvert eiga žeir aš snśa sér meš vandlętingu sķna og fordęmingu? Eiga žeir aš bżsnast śt ķ herforingjana sem vilja koma į vestręnum gildum, svipaš og Ķranskeisari į sķnum tķma, eša į aš fįrast śt ķ lżšręšislegan vilja kjósenda sem vilja afnema allt sem heitir lżšręši og mannréttindi?
Lķtill vafi er į aš Khomeini naut stušnings yfirgnęfandi meirihluta žegna sinna. Sama mį segja um Žżskaland Hitlers, Rśssland Stalķns eša Noršur-Kóreu undir Kim Il Sung. En voru žessar stjórnir "lżšręšislegar?" Svariš hlżtur aš vera neitandi. Hitler var, eins og prestar žjóškirkjunnar, lżšręšislega kosinn einu sinni. Sķšan sįtu menn uppi meš hann.
Frjįlsar kosningar voru ekki tķškašar ķ žeim rķkjum sem ég nefndi, né heldur rķkti tjįningarfrelsi. Įn tjįningarfrelsis er lżšręši óhugsandi, jafnvel žótt žessar stjórnir og fleiri slķkar hafi örugglega fullnęgt žvķ skilyrši aš hafa stušning meirihluta žegnanna.
Mjög margt fleira mętti segja um žetta, en stjórnarformiš og hugtakiš "lżšręši" er miklu flóknara en svo aš unnt sé aš gera žvķ sęmileg skil ķ stuttu mįli. Oršiš hentar hins vegar įgętlega til aš slį um sig meš žvķ.

                                       Mannréttindin
Eins og lżšręšiš eru mannréttindin vissulega afstęš, eins og einhver sagši. Svipaš gildir reyndar um fįtęktina. Sį einn er kśgašur eša fįtękur sem sjįlfur telur sig vera žaš.
Svo einfalt dęmi sé tekiš telja munkar sig hvorki kśgaša né fįtęka, žótt žeir séu ķ klaustrum sķnum sviptir flestum mannréttindum og lķfsgęšum. Fólk ķ frumstęšum žjóšflokkum, sem bżr fjarri sišmenningunni er fullsįtt viš hlutskipti sitt žótt frį sjónarmiši Vesturlandabśa rķki žar kśgun og fįtękt.
Svipaš gildir um konur ķ löndum Mśslima. Žęr telja sig langflestar alls ekki vera kśgašar. Mį benda į aš margir höršustu stušningsmanna Khomeinis erkiklerks į sķnum tķma voru konur og mešal žeirra mįtti finna konur, menntašar ķ frjįlslyndum hįskólum į Vesturlöndum.
Keisarinn vann sér žaš m.a. til óhelgi aš svipta konur blęjunni og reyna aš koma į vestręnum lifnašarhįttum og gildismati ķ landi sķnu. Viš andstęšinga beitti hann žó hefšbundum ašferšum ķ žessum heimshluta. Ķ klóm SAVAK, lögreglu hans, lentu annars vegar kommśnistar og hins vegar bókstafstrśarmenn af gerš Khomeinis.
Vinstri menn taka alltaf og ósjįlfrįtt afstöšu sem er andstęš hagsmunum Vesturlanda. Žvķ studdu žeir, meš Amnesty ķ fararbroddi, stjórnarandstęšinga af alefli, aš sjįlfsögšu undir formerkjum "lżšręšis" og "mannréttinda", žótt žaš vęri alltaf deginum ljósara hvaša stefnu andstęšingar keisarans fylgdu og viš hverju mętti bśast, nęšu žeir völdum.
Klerkarnir nįšu svo völdunum aš lokum, viš mikinn fögnuš mannvina og “mannréttindafrömuša” vķšsvegar. Sķšan žeir tóku viš, hefur "lżšręšis"- og "mannréttindabarįttu" vinstri manna gegn Ķransstjórn alveg linnt. Vandlętingarhrópin heyrast ekki lengur. Žar rķkir žögnin ein.
Ég held aš žaš vęri athugandi fyrir "mannréttindafrömuši" utan og innan Amnesty aš kynna sér betur mįlstaš žeirra sem geršir eru aš pķslarvottum. Khomeini sjįlfur lenti sem "ofsóttur trśarleištogi" um skeiš efst į listum Amnesty įsamt fjölmörgum įhangendum sķnum, vęntanlega fyrir "lżšręšis"- og "mannréttindabarįttu" sķna.
Ef dęma mį af reynslunni frį Ķran mętti reikna meš, aš žeir Lenin, Stalin og Hitler hefšu oršiš "samviskufangar" į vegum Amnesty.
Žeir voru nefnilega allir fangelsašir fyrir skošanir sķnar.


                        ... EFTIR SJÓNUM BREIŠUM

VINSTRI menn hafa nś misst glępinn, eša öllu heldur, glępnum var beinlķnis stoliš af žeim. Eyjólfur hresstist nefnilega aldrei. Hann dó. Syrgjendurnir leita nś nżrra patentlausna dyrum og dyngjum, en finna fįtt sem fśtt er ķ.
Žaš er viss eftirsjį ķ Eyjólfi. Mešan hann tórši var aušveldara aš fylgjast meš žeim sem önnušust hann. Ķ Žjóšviljanum, sem andašist skömmu eftir frįfall Eyjólfs, mįtti t.d. įvallt rįša ķ hvaš vinstra fólk bar helst fyrir brjósti žį stundina. Til dęmis komst blašiš yfir žaš ķ lišlega hįlfrar aldar sögu sinni aš styšja flestalla žį ógnarbķlda, sem herjušu į mannfólkiš į tķmabilinu. Mį minna į afdrįttarlausan stušning Žjóšviljans viš Hitler og hernaš hans įrin 1939-41, sem varš til žess aš Bandamenn stöšvušu śtgįfu blašsins og fangelsušu ašstandendur žess. Ekki žarf aš tķunda lofgerširnar óteljandi um hina haršsvķrušu alręšisherra kommśnistalandanna, en auk žeirra lenti hver sį, sem baršist gegn hagsmunum vestręnna lżšręšisžjóša, sjįlfkrafa ķ nįšinni. Mį žar nefna Khomeini og hans menn, og undir lokin įtti Saddam Hussein athvarf į sķšum blašsins, ž.e. ef rśm gafst fyrir "frišarbarįttunni", sem fékk ę meira rśm įsamt "mannréttindabarįttunni".
Einnig birtust gjarnan ķ blašinu auglżsingar um fundi samtaka sem tengdust įhugamįlum įhangenda žess, svo sem hinum żmsu "vinįttufélögum", sem ķslenskir menn stofnsettu viš miskunnarlausar, erlendar alręšisstjórnir. Žį mįtti finna ķ Žjóšviljanum, eins og viš var aš bśast ķ höfušmįlgagni "mannréttindabarįttunnar", tilkynningar um fundi Amnesty. Vakti sérstaka athygli mķna aš stundum stóš sama fólkiš aš žeim og auglżsingum "vinįttufélaganna".
Ekkert skorti heldur į um "frišarbarįttuna" sem rekin var samhliša stušningi viš "žjóšfrelsisbarįttuna" (ž.e. hernaš kommśnista). M.a. fengu "Menningar- og frišarsamtök kvenna", sem Stalķn sjįlfur stofnaši plįss, įsamt öšrum "frišarsamtökum" sem ekki voru jafn afdrįttarlaust rekin į vegum Sovétrķkjanna (aš žvķ er sżndist, a.m.k).

                       Frišaruppeldi og föšurlandsįst
Žaš er freistandi aš įlykta aš summa lastanna og dyggšanna verši alltaf hin sama. Žvķ meiri dyggšir, žeim mun meiri lestir. Allir kannast viš kristna vandlętara og sišapostula sem hafa veriš sekir um żmiss konar glępi. Dęmi mį finna um menn sem oršiš hafa žjóškunnir fyrir barįttu sķna gegn fķkniefnavandanum, en sķšan dęmdir fyrir eiturlyfjasmygl.
Žetta mį skżra meš nei-žżšir-jį- lögmįlinu sem segir aš menn fordęmi žaš įvallt haršast ķ orši, sem žeir styšji afdrįttarlausast į borši. Miklu fleiri dęmi mį finna en žau, sem ég hef žegar nefnt:
Ķ strķšslok kom upp ķ Žżskalandi hreyfing um "frišaruppeldi" og var Ulrike Meinhof, sem seinna varš heimskunn ķ tengslum viš hryšjuverk, eitt fyrsta barniš, sem fékk alveg skipulegt “frišaruppeldi” frį barnęsku. Mį žvķ segja, aš Baader-Meinhof- hryšjuverkasamtökin hafi veriš skilgetiš afkvęmi "frišaruppeldis".
Ég missti reyndar trśna į "frišarbarįttunni" fyrir margt löngu, um lķkt leyti og tveim hópum frišarsinna lenti saman į "heimsfrišarmóti" ķ Japan og tugir manna voru drepnir.

Ķ "verkamannalżšveldum", t.d. į Kśbu, er hver sį, sem reynir aš stofna til verkfalla eša berjast fyrir hag verkamanna tafarlaust fangelsašur. Žetta er gert meš žeim rökum aš "verkamenn" hafi völdin og sé verkalżšsbarįtta žvķ "gegn hagsmunum verkalżšsins".
Žaš leišir žvķ af sjįlfu sér aš vinstri menn, vinir Castros og annarra slķkra, hafa alltaf tališ sig vera alveg sérstaka fulltrśa og kraftbirtingu verkalżšs og verkalżšsbarįttu hér į jöršu.
Ķslenskir verkalżšsleištogar sóttu žvķ t.d. žing opinberra "verkalżšsfélaga" alręšisrķkjanna į Kśbu fyrir nokkrum įrum, einmitt um žaš leyti, sem "hęgri sinnašir" (andkommśnķskir) verkamenn ķ Samstöšu voru aš berjast fyrir lķfi sķnu ķ Póllandi. Žingiš samžykkti aš sjįlfsögšu żmsar įlyktanir, sem fordęmdu "kśgun verkamanna" vķšs vegar į Vesturlöndum.
Einn stjórnmįlaflokkur, sem hefur heitiš żmsum nöfnum, telur sig alveg sérsakan og śtvalinn andstęšing erlendra stórvelda. Lišsmenn hans hafa žvķ ķ gegnum tķšina vandlętast afar mikiš og m.a. mjög sakaš andstęšinga sķna um "landsölu" og jafnvel "landrįš".
Žaš žarf žvķ ekki aš koma neinum į óvart aš nś er fullsannaš og skjalfest ķ Moskvu, aš einmitt žessi flokkur žįši samtķmis mikla fjįrstyrki og var um įratugaskeiš beinlķnis stjórnaš śr rįšuneytum erlends stórveldis.

                                          Af illum verkum...
Nś, aš Rśssa-Grżlu lišinni, er ķ sjįlfu sér įgętt aš žurfa ekki lengur aš sitja undir žvķ aš vera kallašur "fasisti" fyrir žęr sakir einar aš benda į stašreyndir um įstandiš ķ sęlurķkjum. Žeim stašreyndum mótmęlir enginn lengur.
Mér fannst miklu verra fyrr į įrum, og finnst enn, aš vita af mįlsvörum alręšis og kśgunar mešal įhrifamanna hvarvetna ķ žjóšfélaginu, ekki ašeins ķ stjórnmįlum, heldur einnig og ekki sķst ķ lista- og menningarlķfi žjóšarinnar.
Hitt fannst mér žį og finnst enn allra verst, og reyndar óžolandi, aš sitja undir tali žess sama fólks ķ sķbylju um "lżšręšiš", "tjįningarfrelsiš", "lķtilmagnann" og "mannréttindin".
Havel Tékklandsforseta var örugglega ekki kunnugt um, žegar hann var hér į ferš fyrir nokkrum įrum, ķ hvaša félagsskap hann var. Mér fannst beinlķnis višbjóšslegt aš fylgjast meš žvķ aš žeir sem flöšrušu allra mest upp um forsetann voru einmitt žeir įhrifamenn ķ stjórnmįlum, listum og menningarlķfi sem af mestu alefli höfšu stutt kvalara hans fįum įrum įšur mešan hann var andófsmašur og fangi.

Žetta fólk kann ekki aš skammast sķn. Žaš kunna nasistar.

Rśssagrżla er dauš. En Grżlubörnin lifa og munu halda įfram aš geta af sér afkvęmi, žvķ skżringar į hįttalagi žeirra er fremur aš leita į vettvangi sįlfręši en stjórnmįla. Vinstrimennskunni veršur varla śtrżmt, fremur en sżndarmennskunni, vandlętingunni eša óskhyggjunni. Hśn mun skjóta upp kollinum ķ einhverri mynd, undir einhverju nafni. Blekkingin er fallegri en raunveruleikinn, og menn munu halda įfram, enn sem fyrr, aš berjast af miklu meiri sannfęringu fyrir lyginni heldur en sannleikanum.
Žvķ munu ķhaldsmenn seint öšlast žann töfraljóma, sem umlykur mįlsvara blekkingarinnar. Viš žaš veršur aš bśa.
Barniš ķ ęvintżri Andersens hefur örugglega fengiš skömm ķ hattinn. Svo var a.m.k. um okkur sem reyndum aš benda fólki į śr hvaša efni nżju fötin vęru sem skraddararnir Marx og Lenin höfšu saumaš į keisarana ķ Kreml. Bošberar vįlegra tķšinda verša aldrei vinsęlir, og fólk er alltaf reišubśnara til aš trśa lyginni heldur en sannleikanum.
Kķkóti skildi hvarvetna eftir sig slóša eyšileggingar. Žaš gera vinstri menn, stušningsmenn, jįbręšur og umžegjendur alręšisherranna og böšlanna, lķka. Fulltrśar og arftakar Rżssa- Grżlu eru hins vegar ekki meinlausir, sjónumhryggir riddarar. Aušvelt er samt aš žekkja žį: Žeir tönnlast nefnilega ķ sķbylju į fallegum oršum.
Nafni minn frį Skįholti oršaši nei-žżšir-jį-lögmįliš dįlķtiš öšru vķsi en ég, nefnilega svona:

Af illum gjöršum sķnum žekkjast žeir,
sem žykjast geta frelsaš heiminn.


Žaš er vissulega rétt aš aušveldlega mį žekkja žį af illum gjöršum žeirra.
En žaš er jafn aušvelt aš aš žekkja illvirkjana af fögrum oršum sķnum.


« Sķšasta fęrsla

Athugasemdir

1 identicon

Hvernig getur mašur veriš "hęgri öfgamašur" og į sama tķma formašur"Žżska Socialdemokratiska verkamannaflokksins"?

valdimar jóhannsson (IP-tala skrįš) 16.12.2018 kl. 18:10

Bęta viš athugasemd

Hver er summan af einum og fjórum?
Nota HTML-ham

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband