Žaš var Eirķkur, ekki Leifur sem fann Amerķku

Ég  var einu sinni sem oftar aš gramsa į Tķmarit.is og fann žį žessa grein, sem ég var nęstum bśin aš gleyma. Hśn var skrifuš žegar landafunda- hjališ og žjóšremban var ķ hįmarki 1992 ķ tilefni af 500 įra afmęli feršar Kólumbusar. Mér finnst full įstęša til aš birta hana aftur hér, lķtillega ednurskošaša ķ tilfeni nżrrar umręšu. Mķnar skošanir um žetta hafi ekkert breyst sķšan ķ Austurbęjaskólanum fyrir hįlfri öld. Gręnland var, er og hefur alltaf veriš ķ Amerķku.

 

 

Mér er žaš ennžį minnisstętt hvaš krakkarnir hlógu dįtt einu sinni ķ sögutķma ķ Austurbęjarskólanum, žegar kennarinn spurši śt ķ bekkinn hver hefši fundiš Amerķku. Ķ landafręšitķma skömmu įšur hafši mér veriš kennt aš Gręnland vęri ķ Amerķku, svo ég hrópaši hįtt og snjallt: „Eirķkur rauši!" Žótt sķšan sé nś lišinn rśmur aldaržrišjungur hef ég aldrei breytt žessari skošun minni, né haft įstęšu til žess.

1992 var haldiš beggja megin Atlantshafsins heljarmikiš hśllumhę vegna feršar Kólumbusar til nokkurra eyja ķ Karķbahafķ įriš 1492. Engin įstęša er til aš gera lķtiš śr Kólumbusi né hinni sögufręgu og sögulegu ferš hans. Hśn skipti sköpum og var vissulega mešal merkustu atburša ķ allri mannkynssögunni. Kólumbus į heišurinn af žvķ aš gera Evrópumönnum almennt ljósa tilvist heimsįlfunnar og ferš hans kom af staš hinum gķfurlegu fólksflutningum vestur žangaš sķšasta hįlfa įržśsundiš.

Flestum — og žótt merkilegt megi viršast einnig Ķslendingum — sést hins vegar yfķr, aš žegar žessir fólksflutningar hófust um 1500 hafši hluti hinnar miklu heimsįlfu veriš byggšur Evrópumönnum — raunar rammkažólskum — ķ önnur 500 įr. Mér hafa lengi fundist hlįlegar deilurnar miklu um žaš, hvor žeirra Kólumbusar eša Leifs heppna hafi fundiš heimsįlfuna Ameriku. Žaš er skjalfest, aš fašir hins sķšarnefnda var bśinn aš žessu žegar um įriš 982. 

Önnur deila sżnu hjįkįtlegri stendur um žaš, hvers konar passa Leifur hefši boriš, ķslenskan eša norskan. Eins og flestir vita var Eirķkur, fašir Leifs, fęddur į Jašri ķ Noregi, en fólk Žjóšhildar, móšur Leifs hafši komist hingaš einhverjum įrum eša įratugum į undan Eirķki, sömuleišis frį Noregi. Hśn hefši žvķ trślega haft žennan blįa ķslenska. Žaš er raunar alls ekki vķst, hvort sį raušhęrši ribbaldi, Eirķkur Žorvaldsson, hefši nokkurn passa getaš fengiš ķ Noregi eša ašra pappķra žegar hann hljópst žar śr landi.

Um Leif heppna Eirķksson er žaš aš segja, aš žótt hann kunni hafa veriš fęddur hér, og annaš foreldri hans aš minnsta kosti teldist ķslenskt hefši žjóšerni hans alls ekki veriš ljóst. Leifur var barnungur žegar hann fluttist héšan alfarinn (ž.e ef hann fęddist hér, sem er ósannaš) og minningar hans af Ķslandi hljóta aš hafa veriš óljósar, ef nokkrar. Žaš er ekki lķklegt aš fašir hans, og jafnvel móšir, hafi talaš vel um Ķsland og Ķslendinga, eftir aš Eirķkur var hér hrakinn śr landi og ólķklegt aš Leifur sonur hans hefši sóst eftir ķslensku vegabréfi. Į žvķ getur varla leikiš vafi, aš Leifur hefši viljaš vera Gręnlendingur og passi hans veriš gręnlenskur, hefšu slķkir pappķrar veriš gefnir śt į žeim dögum. Hann var fyrstur norręnna manna sem ól nęr allan aldur sinn ķ Vesturheimi og mį žvķ teljast fyrsti Amerķkumašurinn af evrópskum ęttum. 

 Žaš er skrżtiš og skondiš aš tala um aš hann hafķ ekki fundiš Amerķku fyrr en į fulloršinsįrum.

Ég endurtek aš Gręnland er ķ heimsįlfunni Amerķku. Žaš er ekki umdeilt og hefur mér vitanlega aldrei nokkru sinni veriš. Jaršfręši, jurta- og dżralķf er hiš sama og į nįlęgum eyjum Kanada og ķ Alaska og mannlķf og menning frumbyggja (Inuķta eša Eskimóa) er hin sama og žar. Eins og ég sagši: Mįliš er ekki umdeilt. Hin löngu völd Dana og sś stašreynd aš frį upphafi hefur Gręnland stjórnarfarslega aldrei tilheyrt sömu heild og ašrir hlutar Noršur-Amerķku hlżtur aš hafa ruglaš fólk ķ rķminu. Engum dettur ķ hug aš segja aš t.d. Baffinsland eša Ellesmere-eyja séu ekki ķ Amerķku. Enginn nįttśrufręšingur, mannfręšingur né landfręšingur lętur sér detta žaš ķ hug aš Gręnland sé sķšur ķ Amerķku en žęr eyjar Karķbahafs sem Kólumbus heimsótti 1492. Ég biš lesandann aš fletta žessu upp ef hann trśir mér ekki.

Eftir į aš hyggja finnst mér aš ég hefši įtt aš skrifa žetta 1982.  


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Haukur Įrnason

Žetta er alveg hįrrétt hjį žér. Hefši veriš óhętt aš skrifa hann 1982.

Og góšur pśntur "Hann (Leifur) var fyrstur norręnna manna sem ól nęr allan aldur sinn ķ Vesturheimi og mį žvķ teljast fyrsti Amerķkumašurinn af evrópskum ęttum. "

Haukur Įrnason, 3.4.2019 kl. 23:12

2 Smįmynd: Jón Valur Jensson

Alltaf gaman aš lesa žig, Vilhjįlmur!

Jón Valur Jensson, 4.4.2019 kl. 03:42

3 identicon

Voru žaš ekki Indķįnar sem fundu Amerķku? Žaš er svolķtiš rķkt ķ okkar kynstofni aš telja okkur fyrsta ķ öllu. Sennilega geniš sem var svo sterkt ķ honum Hitler. Voru bandarķkjamenn fyrstir til aš til tunglsins? Ó nei. Karlinn ķ tunglinu var žar eins og allir vitawink. Žaš er ekki pśnktur, Haukur , heldur punktur. Žetta vita allir vestfiršingar og eins fljótamenn.

Jósef Smįri Įsmundsson (IP-tala skrįš) 4.4.2019 kl. 08:58

4 Smįmynd: Halldór Jónsson

Takk fyrir aš vera į jöršinni meš bįša fętur Vlilhjįlmur

Halldór Jónsson, 4.4.2019 kl. 10:12

5 Smįmynd: Ragnhildur Kolka

Gott aš hafa landafręši į hreinu.

Ragnhildur Kolka, 4.4.2019 kl. 12:53

6 identicon

Ķ British Museum er fullyrt aš "Norsemen" hafi fundiš Ameriku. Ég skrifaši žeim fyrir nokkrum įrum og benti žeim į aš ķslendingur hafi fundiš Amerķku en ekki Noršmenn. Žeir svörušu aš bragši aš ég hefši miskiliš oršiš "Norsemen" sem žżddi einfaldlega Norręnir menn og ętlušu ekki aš breyta neinu hjį sér. Ķ fyrradag var ķ fréttum į Stöš 2 aš į fundi hjį NATO hélt framkvęmdastjórinn Jens Stoltenberg, žvķ fram aš Noršmenn hafi fundiš Amerķku 500 įrum į undan Kólumbusi. Fundarmenn klöppušu fyrir žessari ręšu hans. Hvaš geriš Gušlaugur Žór nś? 

Örn Johnson (IP-tala skrįš) 4.4.2019 kl. 13:33

7 identicon

Ķ Vestur-Indķum segja žeir frį žvķ hvernig landkönnušurinn Hans Jónatan fann Ķsland, vingašist viš innfędda og geršist bóndi. Ķ Alsķr hvernig fręknir sęfarendur uppgötvušu hiš ókannaša Ķsland og björgušu frį hungurdauša eins mörgum sveltandi frumbyggjum og skipin bįru.

Vagn (IP-tala skrįš) 4.4.2019 kl. 15:40

8 Smįmynd: Benedikt V. Warén

....og Vagn, indjįnarnir fundu Kólumbus villtan, hrakinn og matarlausan, rįfandi ķ fjörunni ķ landi žeirra. cool

Benedikt V. Warén, 5.4.2019 kl. 08:51

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband